Živimo u svijetu koji je pristrasan za bilo šta „brzo“—brza hrana, brzi ciklusi na mašini za pranje veša, jednodnevna isporuka, narudžbe hrane sa rokom isporuke od 30 minuta, lista se nastavlja. Pogodnost i trenutno (ili što je bliže moguće trenutnom) zadovoljstvo su poželjni, pa je sasvim prirodno da se trendovi i preferencije u dizajnu doma prebace na brzi namještaj.
Šta je brzi namještaj?
Brzi namještaj je kulturni fenomen nastao iz lakoće i mobilnosti. Uz toliki broj ljudi koji svake godine premještaju, smanjuju veličinu, nadogradnju ili općenito, mijenjaju svoje domove i preferencije dizajna doma na temelju najnovijih trendova, brzi namještaj ima za cilj stvaranje jeftinog, modernog namještaja koji se lako kvari.
Ali po koju cijenu?
Prema EPA, samo Amerikanci svake godine izbace preko 12 miliona tona namještaja i namještaja. A zbog složenosti i različitih materijala u mnogim predmetima – neki se mogu reciklirati, a neki ne – preko devet miliona tona stakla, tkanine, metala, kože i drugih materijala
završavaju i na deponijama.
Trendovi otpada od namještaja porasli su skoro pet puta od 1960-ih i nažalost, mnogi od ovih problema mogu biti direktno povezani s rastom brzog namještaja.
Julie Muniz, međunarodna konsultantkinja za predviđanje trendova, kustosica i stručnjakinja za dizajn domova direktnog potrošača iz Bay Area, razmatra rastući problem. „Poput brze mode, brzi namještaj se proizvodi brzo, prodaje jeftino i ne očekuje se da će trajati duže od nekoliko godina“, kaže ona, „Pionir u polju brzog namještaja je IKEA, koja je postala globalni brend koji proizvodi ravno upakovane komade.
koje bi potrošač mogao sastaviti.”
Odmak od 'brze'
Kompanije se polako udaljavaju od kategorije brzog namještaja.
IKEA
Na primjer, iako je IKEA općenito viđena kao poster za brzi namještaj, Muniz kaže da su uložili vrijeme i istraživanja u preoblikovanje ove percepcije posljednjih godina. Sada nude upute za rastavljanje i opcije za razbijanje dijelova ako namještaj treba premjestiti ili pohraniti.
U stvari, IKEA—koja ima više od 400 trgovina širom zemlje i 26 milijardi dolara godišnjeg prihoda— pokrenula je inicijativu održivosti 2020. godine, People & Planet Positive (ovdje možete vidjeti kompletnu imovinu), s punim planom poslovanja i planovima da postane potpuno kružna kompanija do 2030. To znači da svaki proizvod sa kojim kreiraju bude dizajniran sa namjerom da bude popravljeno, reciklirano, ponovno upotrebljeno, održivo nadograđeno u narednih deset godina.
Pottery Barn
U listopadu 2020., trgovina namještaja i dekoracija Pottery Barn pokrenula je svoj kružni program, Pottery Barn Renewal, prvi veliki trgovac namještajem za dom koji je pokrenuo obnovljenu liniju u partnerstvu sa The Renewal Workshop. Njegova matična kompanija, Williams-Sonoma, Inc., posvećena je preusmjeravanju 75% deponija u svim operacijama do 2021. godine.
Ostali problemi sa brzim namještajem i alternativama
Candice Batista, novinarka za životnu sredinu, stručnjakinja za ekologiju i osnivačica theecohub.ca, razmatra. „Brzi namještaj, poput brze mode, iskorištava prirodne resurse, dragocjene minerale, šumske proizvode i metal,“ kaže ona, „drugo važno pitanje sa brzim namještajem je broj toksina koji se nalaze u tkaninama za namještaj i završnim obradama. Hemikalije poput formaldehida, neurotoksina, karcinogena i teških metala. Isto važi i za penu. Poznat je kao “sindrom bolesne zgrade” i zagađenje zraka u zatvorenom prostoru, za koje EPA zapravo kaže da je gore od vanjskog zagađenja zraka.”
Batista iznosi još jednu relevantnu zabrinutost. Trend brzog namještaja ide dalje od utjecaja na okoliš. Sa željom za modernim, praktičnim i na neki način brzim i bezbolnim dizajnom doma, potrošači se mogu suočiti i s potencijalnim zdravstvenim rizicima.
Kako bi pružile rješenje, neke kompanije za upravljanje otpadom razvijaju opcije za odgovorno konzumerizam, počevši od korporativnog nivoa. Green Standards, firma za održivost, kreirala je programe za odgovorno ukidanje korporativnih ureda i kampusa. Oni nude opcije za doniranje, preprodaju i recikliranje starih predmeta u nadi da će smanjiti korporativni uticaj na životnu sredinu na globalnom nivou. Kompanije poput Fast Furniture Repair također se aktivno bore protiv problema brzog namještaja nudeći sve od popravke do kompletne usluge presvlake i popravke kože.
Floyd, start-up sa sjedištem u Denveru koji su osnovali Kyle Hoff i Alex O'Dell, također je kreirao alternative namještaju. Njihova Floyd Leg – postolje nalik stezaljci koje može pretvoriti bilo koju ravnu površinu u sto – nudi opcije za sve domove bez glomaznih komada ili komplicirane montaže. Njihov Kickstarter iz 2014. godine ostvario je prihod od preko 256.000 dolara i od svog lansiranja, kompanija je nastavila sa stvaranjem dugotrajnijih, održivih opcija.
Druge novodobne kompanije za namještaj, poput pokretača u Los Angelesu, Fernisha, daju potrošačima mogućnost iznajmljivanja željenih predmeta na mjesečnoj ili ugovornoj osnovi. Imajući na umu pristupačnost i lakoću, njihovi ugovori uključuju besplatnu isporuku, montažu i opcije produženja, zamjene ili zadržavanja predmeta na kraju roka najma. Fernish se također može pohvaliti namještajem koji je i izdržljiv i dovoljno modularan da ima drugi život nakon prvog perioda najma. Za recikliranje predmeta, kompanija koristi zamjenu dijelova i tkanina, plus proces sanitacije i obnove u 11 koraka korištenjem održivih materijala.
„Veliki deo naše misije je da smanjimo taj otpad, kroz ono što nazivamo cirkularnom ekonomijom“, kaže suosnivač Fernisha Michael Barlow, „Drugim rečima, nudimo samo komade kredibilnih proizvođača koji su napravljeni da traju, tako da smo mi u stanju ih obnoviti i dati im drugi, treći, čak četvrti život. Samo u 2020. uspjeli smo spasiti 247 tona namještaja od ulaska na deponiju, uz pomoć svih naših kupaca.
„Ljudi ne moraju da brinu ni o tome da će se zauvek posvetiti skupim komadima“, nastavlja on, „mogu promeniti stvari, vratiti ih ako im se situacija promeni ili odlučiti da iznajmljuju za vlasništvo.“
Kompanije kao što je Fernish nude praktičnost, fleksibilnost i održivost s ciljem da problem pogode pravo na nos – ako nemate krevet ili sofu, ne možete ih baciti na deponiju.
Konačno, trendovi oko brzog namještaja se mijenjaju kako se preferencije pomjeraju ka svjesnom konzumerizmu – ideji preferencije, pogodnosti i pristupačnosti, naravno – dok postajete oštro svjesni kako vaša individualna potrošnja utiče na društvo.
Kako sve više kompanija, preduzeća i brendova stvara alternativne opcije, nadamo se da će se smanjiti uticaj na životnu sredinu počevši, prvo, sa svešću. Odatle se aktivna promjena može i dogodit će se od većih kompanija pa sve do pojedinačnog potrošača.
Any questions please feel free to ask me through Andrew@sinotxj.com
Vrijeme objave: Jul-26-2023